Puštanje crnila: nautički ili naftaški raj?

Proteklih dana ponovno se u hrvatskoj javnosti povela rasprava o tome što će nam donijeti ispitivanja o postojanju nafte i/ili plina na hrvatskom dijelu Jadrana te hoće li eventualni pronalazak tog „crnog zlata“, kako mu tepaju, značiti crnu budućnost našoj obali, turizmu i životu.

U situaciji kad je zemlja na koljenima, svaka priča o milijunima profita od čega će gotovo polovica (ma je li to moguće?!) završiti i u hrvatskim džepovima – zvuči kao bajka. Kako u svakoj bajci ima iskušenja i raznih zlih stvorenja pa samo ispravne odluke dovode do sretnoga kraja, ni ova priča nije idila u kojoj će nam (ma je li i to moguće?!) s naftom poteći med i mlijeko.

Prema natječaju što ga je raspisala Agencija za ugljikovodike Jadran bi bio podijeljen na 29 istraživačkih polja, s udaljenošću od 10 kilometara od obale i samo 6 kilometara od otoka (!), a istraživanja bi trajala tri do pet godina.  Nakon toga, slijedi ili otvaranje bušotina ili potraga za novim naftnim rajem.

Prema upozorenjima onih kojima je održivi razvoj cilj i projekt, a među njima je i naša hvarska udruga Dignitea (čije je otvoreno pismo odaslano na nekoliko relevantnih adresa), već i sama istraživanja za eksploataciju ugljikovodika na Jadranu mogu nanijeti neprocjenjivu štetu podmorju i životu našeg plitkog i zatvorenog mora.

Istina, gladne je lako uvjeriti u opravdanost ubijanja krave zbog dva šnicela, a profesionalne političare u nužnost održavanja „definirane državne politike“, kako se zadnjih dana kritizira Josipovićevo navodno predizborno okretanje leđa naftašima kojima je, prema istim komentatorima, prije šest mjeseci obećavao istraživački raj na Jadranu. Kažu, ne valja zbunjivati inozemne partnere i potencijalne ulagače, no što je sa zbunjenom hrvatskom javnosti kojoj još nitko nije izložio sve brojke, sve pluseve i minuse? Zapravo, nitko „obične“ ljude ništa nije ni pitao.

Eventualno otvaranje bušotina i rizik koji to donosi (sjetimo se samo izljeva nafte u Meksičkom zaljevu prije četiri godine i nepopravljive štete koja je time nastala) nespojivi su s dosadašnjim životom na hrvatskom Jadranu, kao ni s turističkom orijentacijom i Strategijom razvoja turizma što ju je izglasao Hrvatski sabor.

Za dva tjedna, 3. studenoga, završava rok za podnošenje ponuda na natječaj za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu koji je raspisala Agencija za ugljikovodike. Navodno je već dvadesetak agencija preuzelo dokumentaciju za prijavu za natječaj. Ugovori se planiraju potpisivati s početkom 2015. godine.

"Visoki" političari se prepucavaju, udruge sporadično podižu glas, a narod uglavnom šuti. Ribari, turistički djelatnici, otočani, lokalni političari, roditelji…?! Šest kilometara od najbližeg otoka, ej…

Sve brojke dostupne su na internetu, iskustva drugih već desetljećima prenose svjetski, nacionalni i lokalni mediji. Za početak, anketa vam je na dnu naslovne stranice našeg portala. Pametni znaju što bi trebalo biti sljedeće.

Katija Vučetić

Foto: www.azu.hr

Galerija

Nazad na vijesti