Štorija obo Erumbeski (Priča o Erumbeski)

Svake godine u Veloj crikvi tijekom završne ure klanjanja (kvarantaore) na Cvjetnicu (Nediju od polme), Veliki ponedjeljak i utorak izvode se svima dobro poznati i dragi tonovi Erubescanta. Hvaranima poznata kao Erumbeska, to je zapravo pokornički psalam br.6, naziva Domine ne in furore tuo, što znači "Gospodine, nemoj me karati u srdžbi svojoj". U lokalnom govoru psalam je dobio naziv po najsvečanijem djelu – stihu Erubescant, što znači "Neka se postide svi moji neprijatelji".

Ovaj pokornički psalam napisao je hvarski skladatelj Josip Raffaelli (1767. – 1843.).  U rodnom Hvaru učio je glazbu kod značajnog skladatelja (inače liječnika) Julija Bajamontija i s vremenom je odlučio postati svećenik. Ipak, želio je razviti svoj glazbeni talent i otišao je u Padovu. Svo to vrijeme dopisivao se sa svojim učiteljem Julijem Bajamontijem, koji je u međuvremenu napustio Hvar, koji ga je gušio svojom skučenošću i odselio se u rodni Split. Bajamonti je splitskim dostojanstvenicima preporučio Raffaellija kao mladog talentiranog glazbenika i odlučeno je da će ga izabrati kao novog orguljaša splitske katedrale. No, Raffaelli to nikada nije učinio. Vratio se u rodni Hvar, gdje je izabran na mjesto kanonika, orguljaša i kapelnika katedrale. Tada je imao 37 godina i bio je na vrhuncu svoga rada i stvaranja. Tako je Hvar nakon više stotina godina, nakon slavnog Tome Cecchinija dobio kvalitetnog glazbenika, ali i “domoćega covika”. Preuzeo je zbor koji su činili isključivo muškarci plemićkoga roda. Nije ostalo zapisano koliko ih je bilo, ali je poznato da su pjevali za mnoge crkvene prigode, i to uvijek na latinskom. Na taj način je vjerojatno nastalo Raffaellijevo najpoznatije djelo – pokornički psalam Domine ne in furore tuo, koji Hvarani znaju pod nazivom Erumbeska. To djelo vjerojatno je nastalo kratko nakon njegova povratka iz Italije, oko 1806.g. i odmah se počelo izvoditi tijekom Velikog tjedna.

To djelo je napisano za dvoglasni muški zbor i nekoliko solističkih dionica, uz pratnju orgulja. Glazbeni povjesničari često znaju reći kako je Erumbeska izuzetno teatralna i kako nema veliku umjetničku vrijednost. Koliko god se čini tako, treba imati na umu da je Raffaelli skladao u duhu i na način svog vremena. Naime, tadašnja crkvena glazba, pogotovo u Dalmaciji, bila je pod velikim utjecajem talijanskih opera. Tako je veliki broj crkvenih skladbi zvučao kao da su pisane za koncertne dvorane. Drugi problem sa kojim se Raffaelli susretao bila je sredina u kojoj je živio. U Hvaru tada nije bilo mnogo školovanih ljudi ni glazbenika, a vjerojatno ni zbor ni orgulje nisu imali takve izvedbene mogućnosti da je mogao stvoriti kvalitetnija djela. Trebao je skladati za dvoglasni ili troglasni muški zbor. Ipak, Erumbeska i dan danas Hvaranima znači puno. Kada se izvodi, katedrala je uvijek puna, a sve uši su uperene u muški zbor, jer uvijek je važno kako će zvučati, tko će i kako će tko otpjevati solo, hoće li orguljaš griješiti.... možemo slobodno reći kako ovo djelo ima najviše glazbenih kritičara na svijetu. Erumbeska se nije konstantno izvodila od svojeg nastanka početkom 19. stoljeća.  Iz kronike franjevačkog samostana saznajemo da je ponovno uvedena 1925.g., vjerojatno nakon stanke koju je prouzročio I. svjetski rat ili nedostatak orguljaša i solističkih glasova. Stariji Hvarani se sjećaju da se neko vrijeme nisu ni pjevali svi dijelovi Erumbeske, jer je jednostavno nedostajalo glasova. Tako se neko vrijeme nije pjevao dio Exaudivit, napisan za solo tenor. Taj dio je izuzetno težak za pjevanje i zahtijeva veliko znanje i vještinu pjevača. Zbog toga tijekom 1950-ih ovaj dio nije bio na repertoaru. A onda je jednog dana moj dide Prošper Bibić – Žiže, također pjevač u zboru, došao doma i rekao: "Epeta će se kantat Exaudivit! Doć će non jedon moli iz Grobja!" Taj moli iz Grobja – Miko Zaninović Pizza i danas zanosno pjeva Exaudivit, a s njim mnogo mladih i nešto starijih hvarskih talentiranih i lijepih glasova.

Za OH: Zorka Bibić

Foto: Ljubazno ustupio hvarski Župnik don Mili Plenković

Galerija

Nazad na vijesti

Anketa

VIRTUAL TOUR HVAR